zaklada logo
BED je korisnik institucionalne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva za stabilizaciju i/ili razvoj udruge

Članstvo u mrežama

Europski forum za zaštitu prirode i pastoralizam

Indigenous Peoples' and Community Conserved Areas Consortium

Zeleni forum




Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Brodsko-posavske županije

NAŠI PROJEKTI


2015.-2016. ZADNJA ŠANSA ZA PODOLCE – EURONATUR


2014.-2015. ZAJEDNO ZA ZAJEDNIČKE PAŠNJAKE - GLOBAL GREEN FUND


2013. „PRAVO NA GRAĐANSKE INICIJATIVE – KAKO MOŽEMO UTJECATI NA JAVNE POLITIKE U EU?“


2011.-2012. NATURA 2000 - MREŽA ZAŠTIĆENIH PODRUČJA U EU


2010.-2011. „BORBA PROTIV INVAZIVNIH BILJNIH VRSTA“


2010.-2011. „VOLIMO I ČUVAMO NAŠU BAŠTINU“


2010.-2012. IZGRADNJA PROTUPOPLAVNOG PLATOA I OBNOVA BRANE NA LATERALNOM KANALU


2007.-2009. 2012.-2013. STAN NA GAJNI


2009.-2010. EKO-KOMPOST


2007.-2009. "ZAŠTITA, OČUVANJE I POBOLJŠANJE BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI I RAZVOJ EKOLOŠKE SVIJESTI KROZ UZGOJ HRVATSKIH AUTOHTONIH PASMINA I POTICAJ EKOLOŠKE PROIZVODNJE"


2004.-2006. TRADICIJSKA GRADNJA - DRVENA ŠTALA NA GAJNI


2006. "ZAŠTITA BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI U DIJELU INUNDACIJA RIJEKE SAVE U BRODSKO-POSAVSKOJ ŽUPANIJI"


2005. "ZAŠTITA DUNAVSKOG SLIVA OD ONEČIŠĆENJA, SLIV ZAPADNOG LATERALNOG KANALA"


1999. IZRAĐEN I TISKAN LETAK GAJNA –ZAŠTIĆENI KRAJOLIK


1997. REKONSTRUKCIJA TRADICIONALNE PROMATRAČNICE (ČARDAKA)


1997. REKONSTRUKCIJA TRADICIONALNOG BUNARA (ĐERAM SA STUMBULOM)


1996. TISKANJE KNJIŽICE POUČNE STAZE GAJNA


1995.-1996. "ZAŠTITA SLIVA ZAPADNOG LATERALNOG KANALA"


1995.-2000. MEĐUNARODNO ČIŠĆENJE OBALA (INTERNATIONAL COASTAL CLEANUP)


1994.-1995. "GAJNA U ŠKOLI-ZAŠTITA LOKALITETA U IDEJI I PRAKSI"


1991. EKO VITRINA


1990. BRANA NA LATERALNOM KANALU


1988. IZMULJIVANJE I OGRAĐIVANJE BARE VELIKA GAJNA










2015.-2016. ZADNJA ŠANSA ZA PODOLCE – EURONATUR (na vrh)(dalje)

Glavni cilj projekta Zadnja šansa za podolce bio je zaštititi, sačuvati i poboljšati biološku raznolikost značajnog krajobraza Gajna očuvanjem kritično ugroženih pasmina i prakse tradicionalne ispaše na Gajni. Trajao je od studenog 2015. godine do rujna 2016. godine, a financirala ga je njemačka zaklada Euronatur. Projekt je poticao i stvarao osnove za gospodarsku aktivnosti- ekološku poljoprivredu, turizam te osigurao održiv razvoj u skladu s ekološkim principima u ruralnom području s naglaskom na sela u općini Oprisavci. Također je aktivirao mehanizme i grupe koje su pomogle u stvaranju i očuvanju uvjeta tradicionalnog načina ispaše. Aktivnosti koje smo proveli usredotočene su na raspodjelu podmlatka slavonsko-srijemskog podolskog goveda, i to osam ženskih, uzgajivačima s Gajne. U projekt su bili uključeni članovi pašnjačke zajednice kojima se raspodijelili pomladci podolskog goveda bez naknade pod uvjetom da ga drže na Gajni pet godina. Održane su dvije radionice o agri-okolišnim mjerama te jedan okrugli stol o zajedničkim pašnjacima. Još jedna važna aktivnost bila je održavanje postojeće infrastrukture potrebne za ispašu te uklanjanje invazivnih vrsta.










2014.-2015. ZAJEDNO ZA ZAJEDNIČKE PAŠNJAKE - GLOBAL GREEN FUND (na vrh)(dalje)

Zajedno za zajednicke pasnjake Ciljeva ovog manjeg projekta koji se provodio kroz 2014. i 2015. godinu bilo je nekoliko. Kroz izravne akcije uklanjanjale su se štete od poplava i stvarali mehanizmi za prilagodbu starih pasmina na poplavljene zajedničke pašnjake. Promotivnom aktivnostima obližnjim urbanim sredinama ukazalo se na vrijednosti takvog ekstenzivnog pašarenja te se povezalo proizvođače s potrošačima. Kroz okrugle stolove/javne rasprave s nacionalnim i lokalnim vlastima podigla se svijest i stavio pritisak na njih za rješavanje tog složenog problema te je dovelo do osnivanja saveza za zajedničke pašnjake. Sredstva iz GGF su omogućila opstanak uzgajivača autohtonih pasmina organiziranih u pašnjačku zajednicu na Gajni. Od početka 2014. godine ovi ljudi doživjeli su šest poplava od kojih su dvije skoro stogodišnje, a jedna tisućgodišnja. S malim tehničkim rješenjima na obližnjim kanalima u skladu s pravilima zaštite prirode na poplavnom teritoriju pruženo je više sigurnosti i dodatno vrijeme za evakuaciju u slučaju budućih poplava.










2013. „PRAVO NA GRAĐANSKE INICIJATIVE – KAKO MOŽEMO UTJECATI NA JAVNE POLITIKE U EU?“ (na vrh)(dalje)

Poster za projekt Natura2000 Brodsko ekološko društvo – BED je 07.05.2013. godine u prostorijama sindikata željezničara u Slavonskom Brodu organiziralo predavanje u sklopu obilježavanja EU tjedna u Brodsko-posavskoj županiji (BŽP) na temu europskih građanskih prava: „Kako građani mogu utjecati na EU politike?”. Predavanje se održavalo u sklopu projekta „Pravo na građanske inicijative – kako možemo utjecati na javne politike u EU?“ i to pod pokroviteljstvom Savjeta za europske integracije Brodsko-posavske županije o pravima EU građana s naglaskom na europsku građansku inicijativu. Cilj projekta bio je podići svijest o pravima europskih građana sadržanim u Ugovoru o Europskoj uniji koji nadopunjuje nacionalna prava s jednim od EU građanskih prava te detaljnije informirati građane BPŽ-a o jednom od tih prava - onom na građansku inicijativu koja im omogućava izravno sudjelovanje u procesu kreiranja javnih politika.










2011.-2012. NATURA 2000 - MREŽA ZAŠTIĆENIH PODRUČJA U EU (na vrh)(dalje)

Poster za projekt Natura2000 Donator: Županija Brodsko-posavska - Upravni odjel za razvoj i EU integracije
U sklopu Javnog natječaja za prijavu projekata udruga za dodjelu financijske potpore iz sredstava Savjeta za europske integracije Brodsko-posavske županije Brodsko ekološko društvo-BED je u 2012. godini provelo projekt „ Natura 2000- mreža zaštićenih područja u EU“. Partner u projektu je Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Brodsko-posavske županije. U okviru projekta se informiralo građane s naglaskom na mlade, nastavnike i profesore u osnovnim i srednjim školama.
Tiskani su promotivni posteri sa općim znanjem o mreži zaštićenih područja u Europskoj uniji (EU) - (Natura 2000), područjima koja su predložena za Natura 2000 područja u Brodsko-posavskoj županiji te osnovne informacije o najvažnijim dokumentima vezanim za to u EU. Stanovnici Hrvatske, uključujući i one u Brodsko-posavskoj županiji zabrinuti su i nedovoljno informirani o tome što će pristupanje EU značiti za iskorištavanje naših prirodnih bogatstava i da li će i naša priroda biti zaštićena od ekonomskih utjecaja. Stoga mislimo da je iznimno važno upoznati populaciju o tome što EU donosi na tom polju. Svakako je važno i informirati građane o prirodnim vrijednostima naše županije koje se već nalaze u ekološkoj mreži RH.
Mapa zasticenih podrucja u BP zupaniji









2010.-2011. „BORBA PROTIV INVAZIVNIH BILJNIH VRSTA“ (na vrh)(dalje)

Invazivna vrsta ambrozia Invazivna vrsta amorfa Donatori: Prekogranični projekt – Alfred Toepfer Foundation F.V.S , DBU (German Federal Environmental Foundation), Michael Otto Stiftung für Umweltschutz, Alfred Toepfer Academy for Nature Conservation
Projekt „Borba protiv invazivnih biljnih vrsta“ – NNA – U sklopu programa/edukacije naziva „Održivo očuvanje prirode i regionalni razvoj u poplavnim područjima i močvarama Dunavskog sliva“ se financira i jedan prekogranični projekt – (Fighting the invasive species) Borba protiv invazivnih biljnih vrsta koji se provodi od studenog 2010. do svibnja 2011. Projekt se proveo uz stručnu pomoć Državnog zavoda za zaštitu prirode, županijske ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima i prekograničnog je karaktera. U sklopu istog BED je sa Pokrajinskim zavodom za zaštitu prirode Vojvodine i sa kolegama iz Obedske bare (koja je na rijeci Savi) pripremio zajedničku brošuru o invazivnim biljnim vrstama i borbi protiv njih na području sliva rijeke Save. svakih tri tjedna obavljan monitoring na testnim poljima na Gajni. Tarupiran dio određen za proljeće. Sa partnerima iz Zavoda za zaštitu prirode Vojvodine, napravljen zajednički informativno-edukativni letak o biljnim invazivnim vrstama na području rijeke Save.











2010.-2011. „VOLIMO I ČUVAMO NAŠU BAŠTINU“ (na vrh)(dalje)

Poster izdan u sklopu projekta – Regionalna zaklada za razvoj civilnog društva Slagalica, – muzej kulturne i prirodne baštine u selu Oprisavci kraj Gajne Brodsko ekološko društvo-BED iz Slavonskog Broda i Udruga žena Smiljak iz Oprisavaca u sklopu građanske inicijative „Naš doprinos zajednici“ regionalne Zaklade za razvoj lokalne zajednice provodi incijativu „Volimo i čuvamo našu baštinu“.
Inicijativa se sastoji u pokretanju muzeja kulturne i prirodne baštine u Oprisavcima. Aktivnosti su preuređenje prostora u starom domu, skupljanje i popisivanje starih predmeta za trajnu i povremene postave i aktiviranje stanovništva u zajednici. Opći cilj je bio sačuvati kulturnu i prirodnu baštinu ruralnog prostora u općini Oprisavci a specifični stvaranje preduvjeta za lokalno vođenu inicijativu sakupljanja predmeta kulturne baštine i prikazivanje postojeće prirodne baštine, mogućnost stalne i povremenih izložbi kulturne i prirodne baštine te aktivacija stanovništva u opće korisnim akcijama. U sklopu projekta BED je priredio izložbu prirodne baštine u sklopu prostora i tiskao poster vezan za lokalne vrijednosti i izvorne i zaštićene pasmine.















2010.-2012. IZGRADNJA PROTUPOPLAVNOG PLATOA I OBNOVA BRANE NA LATERALNOM KANALU (na vrh)(dalje)

Brana na lateralnom kanalu Donator: Hrvatske vode.
Hrvatske vode su u cijelosti financirale dva zahvata koje je projektirao BED kako bi zaštitio biološku raznolikost na Gajni ugroženu klimatskim ekstremima (PPP kao mjesto spasa za životinje tijekom poplava, sanacije brane stare 22 godine kao sredstvo dovođenja vode u bare tijekom suša)


















2007.-2009. 2012.-2013. STAN NA GAJNI (na vrh)(dalje)

Napusteni stan u Slavoniji U dogovoru i partnerstvu sa županijskom javnom ustanovom za zaštićena područja prirode „Stan na Gajni“ (rekonstrukcija drvene kuće koja bi služila kao centar za edukaciju i informiranje) kandidiran i odobren u sklopu Projekta ulaganja u zaštitu prirode (Nature Protection Investment Project – NPIP) kojim se nastoji osigurati potpora u hrvatskim pripremama za ulazak u Europsku uniju u sektoru zaštite prirode – 2012.-2013.
PREDRADNJE U ORGANIZACIJI BED–a
2007-2009 – u sklopu . "ZAŠTITA, OČUVANJE I POBOLJŠANJE BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI I RAZVOJ EKOLOŠKE SVIJESTI KROZ UZGOJ HRVATSKIH AUTOHTONIH PASMINA I POTICAJ EKOLOŠKE PROIZVODNJE" – gradnja protupoplavnog platoa
2007 - "POTPORA ZA TRADICIJSKU GRADNJU ŠTALE NA GAJNI I NABAVU MATERIJALA ZA TZV. "STAN" (SALAŠ) NA GAJNI" – izrada temelja












2009.-2010. EKO-KOMPOST (na vrh)(dalje)

Kompost u sklopu projekta na Gajni Donator: Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja - MZOPU
Zbrinjavanje prirodnog otpada putem kompostiranja radi očuvanja bio-raznolikosti na zaštićenom pašnjaku Gajna - EKO kompost
Projekt predviđa zbrinjavanje prirodnog otpada putem kompostiranja sa zaštićenog pašnjaka na kojem se uzgaja stoka u projektu očuvanja bioraznolikosti. Projekt prati i štampanje brošure koja bi se distribuirala u školama i općinama županije te nevladinim udrugama a koja educira o načinima zbrinjavanja prirodnog otpada putem kompostiranja. U prijašnjem projektu financiranim od EU dovedeno je na pašnjak stado podolskih goveda zbog očuvanja autohtonosti i bioraznolikosti koje pašenjem i gaženjem uspijeva spriječiti razvoj invazivnih biljaka . Stoka prezimljuje na otvorenom i to na ograničenom mjestu te stvara problem prirodnog otpada koje bi moglo ugroziti razvoj autohtone pašnjačke flore i faune. Kompostiranjem koje bi koristilo i ostali prirodni otpad s pašnjaka nastalim tarupiranjem (mehaničkim uklanjanjem invazivnih drvenastih biljaka) stvorio bi se humus izuzetne kvalitete. Krajnji proizvod naročito je vrijedan jer se radi o ekološkoj proizvodnji i ekstenzivnom uzgoju koji ne koristi nikakve kemikalije ni dodatna sredstva u ishrani. Opći cilj projekta je edukacija ruralnog stanovništva putem pružanja primjera kako uz umjerene troškove zbrinuti prirodni ( poljoprivredni i šumarsko.drvni) otpad i pretvoriti ga u visoko vrijedni proizvod primjenjiv za daljnju biljnu proizvodnju.


Specifični ciljevi su:











2007.-2009. "ZAŠTITA, OČUVANJE I POBOLJŠANJE BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI I RAZVOJ EKOLOŠKE SVIJESTI KROZ UZGOJ HRVATSKIH AUTOHTONIH PASMINA I POTICAJ EKOLOŠKE PROIZVODNJE" (na vrh)(dalje)

BED je krajem 2008. Uspješno završio projekt "Zaštita, očuvanje i poboljšanje biološke raznolikosti i razvoj ekološke svijesti kroz uzgoj hrvatskih autohtonih pasmina i poticaj ekološke proizvodnje". Projekt je financiran sredstvima EU kroz program CARDS 2004 i trajao je 18 mjeseci. Projekt je fokusiran na zaštićeni krajolik Gajna u istočnom dijelu Brodsko-posavske županije u poplavnom području rijeke Save. Projekt potiče i osigurava uvjete za gospodarsku aktivnost te osigurava održivi razvoj u skladu sa ekološkim principima u ruralnim dijelovima Hrvatske sa glavnim fokusom na sela u općini Oprisavci. Daljnji cilj projekta je biti aktivan i aktivirati druge mehanizme/grupe koji će pomoći u stvaranju i održavanju uvjeta tradicionalnog načina ispaše, hitno potrebne za očuvanje nestajućih autohtonih vrsta i krajolika. Osnovna ideja projekta je spojiti ekonomski isplativ ekološki uzgoj podolskog goveda, posavskog konja i crne slavonske svinje na pašnjaku Gajna, koji bi stvorio uvjete za funkcioniranje eko - zadruge uz pomoć koje bi se potaknuo održivi razvoj na području od posebne državne skrbi. Putem slobodne ispaše zaštitile bi se autohtone biljne vrste i potakla proizvodnja zdrave hrane, a izmuljivanjem bare i stvaranjem uzvisine stvorili bi se uvjeti za kontrolirani eko turizam.Glavna ciljna skupina je ruralna, lokalna zajednica, podržana partnerima, Općinom Oprisavci i Turističkom zajednicom Brodsko-posavske županije, koja kroz rezultate projekta prihvaća eko proizvodnju kao jedan od uvjeta održivog razvoja te podiže ekološku svijest i stvara uvjete za eko turizam putem popratnih projekata (trasiranje biciklističkih i staza za jahanje kroz zaštićena područja županije).


MEDIJI O CARDS 2004 PROJEKTU

Prvi sastanak sudionika u sklopu LIFE-treće zemlje/SDC projekt Zaštita biološke raznolikosti poplavnog sliva rijeke Save na Ramsarskom močvarnom području Bardaca (BiH); BED prezentacija projekta CARDS - 24/09/07


Konferencija o Izvornim vrstama kao dio nacionalnog i kulturnog naslijeđa međunarodnog karaktera u Sibenik – prezentacija CARDS projekta – 13-16/11/07


Prezentacija CARDS projekta Esther Koopmanschap iz Waggingena (Nizozemska) – IUCN (World conservation Union) – posjeta Gajni -29/10/07


Projektne informacije postavljene u BED informacijski izlog na željezničkoj stanici u Slavonskom Brodu – studeni 2007. i nadalje (regularno ažurirana) 


Članci o BED-u i CARDS projektu objavljeni u IUCN (World conservation Union) magazinu "Život uz Savu" –  prosinac 2007. ( više )


Postavljanje drvene informacijske ploče o projektu na sam pašnjak Gajna – 01/12/07


Javna prezentacija na konferenciji za medije Javne institucije za upravljanje zaštićenim područjima prirode (Partneru u Projektu); CARDS projekt prezentiran pred lokalnim medijima (SB TV, tiskani mediji (Glas Slavonije, Brodska Posavina, Vjesnik, Večernji list, radio, web portali ) – 19/12/07


Voditelj projekta u tri navrata dao interview-e lokalnim radio postajama (Radio Slavonija i Radio Brod) - siječanj i dva puta u veljači 2008.


Bilten Hrvatske turističke zajednice (HTZ) – ožujak 2008. – članak – "Životinje čuvari tradicije i krajobraza" ( HTZ elektronski bilten distribuira se na 1200 e-mail adresa) ( više )














2004.-2006. TRADICIJSKA GRADNJA - DRVENA ŠTALA NA GAJNI (na vrh)(dalje)

Volonteri BED-a grade staju na Gajni Staja na Gajni Materijal je nabavljen putem više manjih projekata tijekom tri godine a radovi su bili mahom volonterski i na njima je sudjelovalo oko 20-ak ljudi. "Potpora za tradicijsku gradnju štale na Gajni i nabavu materijala za tzv. "stan" (salaš) na Gajni" od Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka "Štala na Gajni" – sufinancirala Turistička zajednica općine Oprisavci «Izgradnja staje na Gajni tradicionalnim načinom gradnje u svrhu gajenja hrvatskih izvornim pasmina radi očuvanja biološke raznolikosti «. Projekt je financiran na osnovu zaključka Vlade Republike Hrvatske na teret Državnog proračuna. Ugovor o financijskoj potpori BED je sklopio sa Ministarstvom zaštite okoliša i prostornog uređenja.
















2006. "ZAŠTITA BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI U DIJELU INUNDACIJA RIJEKE SAVE U BRODSKO-POSAVSKOJ ŽUPANIJI" (na vrh)(dalje)

sufinancirale Hrvatske vode Partner - Državni zavod za zaštitu prirode Zagreb.











2005. Aktivnosti iz projekta pod naslovom « ZAŠTITA DUNAVSKOG SLIVA OD ONEČIŠĆENJA, SLIV ZAPADNOG LATERALNOG KANALA». (na vrh)(dalje)

Ovaj projekt dobio je potporu u okviru (DRP) Danube Regional Project kojeg provodi The Regional Environmental Center for Central and Eastern Europe (REC) za UNDP-GEF (UN Development Program- global Enviroment Facility)». Partner u projektu bio nam je (CTR d.o.o.) Tehnology Development Centre.











1999. IZRAĐEN I TISKAN LETAK GAJNA – ZAŠTIĆENI KRAJOLIK (na vrh)(dalje)

Izdavač Turistička zajednica županije Brodsko-posavske i Brodsko ekološko društvo.












1997. REKONSTRUKCIJA TRADICIONALNE PROMATRAČNICE (ČARDAKA) (na vrh)(dalje)

Izdavač Turistička zajednica županije Brodsko-posavske i Brodsko ekološko društvo.











1997. REKONSTRUKCIJA TRADICIONALNOG BUNARA (ĐERAM SA STUMBULOM) (na vrh)(dalje)

Izgradnja đerma od strane volontera BED-aIzgradnja đerma od strane volontera BED-a Ovaj projekt dobio je potporu u okviru (DRP) Danube Regional Project kojeg provodi The Regional Environmental Center for Central and Eastern Europe (REC) za UNDP-GEF (UN Development Program- global Enviroment Facility)». Partner u projektu bio nam je (CTR d.o.o.) Tehnology Development Centre.











1996. TISKANJE KNJIŽICE POUČNE STAZE GAJNA (na vrh)(dalje)

Poučna staza na Gajni 1996. Institut otvoreno društvo-Hrvatska financiralo je TISKANJE POUČNE STAZE GAJNA. Knjižica je tiskana na hrvatskom jeziku 800 primjeraka i po 100 na njemačkom i engleskom jeziku. 1998. god. TISKANA NOVA KNJIŽICA „POUČNA STAZA GAJNE“. Izdavač Brodsko ekološko društvo-Turistička zajednica županije Brodsko posavske-Turistička zajednica općine Oprisavci – donator - Regionalni centar zaštite okoliša za srednju i istočnu Europu.















1995.-1996. "ZAŠTITA SLIVA ZAPADNOG LATERALNOG KANALA" (na vrh)(dalje)

Regionalni centar zaštite okoliša za srednju i istočnu Europu - REC finacirao je projekt „ZAŠTITA SLIVA ZAPADNOG LATERALNOG KANALA „ Analizirana je voda sliva ZLK i utvrđena sadašnja i potencionalno moguća zagađenja . Uspostavljena je veza sa lokalnim upravama i skrenuta pozornost važnosti čistoće ZLK, jer se vode ZLK mogu upuštati u bare Gajne.











1995.-2000. MEĐUNARODNO ČIŠĆENJE OBALA (INTERNATIONAL COASTAL CLEANUP) (na vrh)(dalje)

MEDJUNARODNO ČIŠĆENJE OBALA (INTERNATIONAL COASTAL CLEANUP) organizirano na Gajni (tipični poplavni prisavski pašnjak kraj sela Oprisavci) 1995., 1997. i 1999. te na obalama rijeke Save u Slavonskom Brodu 1996. i 2000.

COASTAL CLEANUP Čiščenje obala rijeka Sava











1994.-1995. "GAJNA U ŠKOLI-ZAŠTITA LOKALITETA U IDEJI I PRAKSI" (na vrh)(dalje)

Projekt je financiran od Regionalnog centara za zaštitu okoliša za Srednju i Istočnu Europu.











1991. EKO VITRINA (na vrh)(dalje)

U osnovnoj školi u Oprisavcima organizirana i opremljena EKO VITRINA sa namjerom da se školska djeca upoznaju sa njihovim zaštićenim krajobrazom Gajna.











1990. BRANA NA LATERALNOM KANALU (na vrh)(dalje)

Izgradnja brane na lateralnom kanalu BED Izgradnja brane na lateralnom kanalu BED Izgradnja brane na lateralnom kanalu BED

Geodetski je snimljena nadmorska visina dna Lateralnog kanala i visine mogućeg izlaska vode iz bara Gajne i utvrđeno da se branom od oko 120 cm u kanalu mogu vode Lateralnog kanala upuštati u bare Gajne. Brana izgrađena do 23.09.1990. godine. Vlastita sredstva, manje donacije tvrtki, i veća donacija Montaža Đure Đakovića.











1988. IZMULJIVANJE I OGRAĐIVANJE BARE VELIKA GAJNA (na vrh)

Volonteri, JNA . U to vrijeme izlazilo je na Gajnu između 150 i 200 krava na Gajnu. Bara je izmuljena kako bi se povećao nivo vode koji se u njoj zadržava te ta činjenica blagotvorno djelovala na biološku raznolikost. U izmuljenu zemlju posađene su sadnice mladog jasena. Da krave ne bi obrstile sadnice moralo se prići fizičkom ograđivanju.