Ciljevi projekta:
radit će na uspostavi tematske mreže u kojoj će okupiti organizacije koje će zajednički istraživati, prikupljati i analizirati podatke te doprinijeti unapređenju sustava upravljanja na tri ključna tematska područja (voda, energetika i otpad)

Ukupna vrijednost projekta:
3.594.308,89 kuna

Izvor financiranja:
Europska unija, Europski socijalni fond

Trajanje projekta:
36 mjeseci (listopad 2020. – rujan 2023.)

Voditelj projekta : Zelena akcija

Projekt se provodi u okviru poziva Tematske mreže za društveno-ekonomski razvoj te promicanje socijalnog dijaloga u kontekstu unapređivanja uvjeta rada.
Sadržaj ove stranica isključiva je odgovornost Brodskog ekološkog društva-BED-a


JEDRO - Javne politike za održivi društveni razvoj: voda, energetika, otpad



Brodsko ekološko društvo-BED - uz voditelja projekta – Zelenu akciju i u suradnji sa još devet partnerskih organizacija, u vremenu od 36 mjeseci radit će na uspostavi tematske mreže u kojoj će okupiti organizacije koje će zajednički istraživati, prikupljati i analizirati podatke te doprinijeti unapređenju sustava upravljanja na tri ključna tematska područja (voda, energetika i otpad) kao doprinos rješavanju ekološke krize i klimatskih promjena, na kojima su u Hrvatskoj nedostatno istraženi i razvijeni modeli kojima bi se ostvario njihov značajniji razvoj.


Tematska područja u sklopu projekta JEDRO


Ova tematska područja reflektiraju prioritete zaštite okoliša, održivosti i ekonomskog razvoja. Stoga će se u okviru projekta JEDRO proizvesti smjernice za unaprjeđenje sustava upravljanja navedenim tematskim područjima te promovirati njihova primjena među donositeljima odluka i ostalim dionicima..

Tri tematska istraživačka područja koja će se istražiti su:

  1. Upravljanje vodama – s naglaskom na razlike u kvaliteti i cijeni vodnih usluga, koje reforme su potrebne, kojim mehanizmima se upravlja te kako se uključuje građane.
  2. Gospodarenje otpadom – s naglaskom na upravljanje po zero waste principu kao odgovor na postojeći problem neodrživog gospodarenja otpadom te promovirajući model koji doprinosi i ekološkoj i ekonomskoj održivosti.
  3. Obnovljivi izvori energije – s naglaskom na oblike organizacije proizvodnje (npr. energetske zadruge), participativnost, značaj na razini nacionalnih i lokalnih politika.

Ključna horizontalna tema zajednička svim područjima je pitanje uključivanja građana u upravljanju uslugama. Ovaj projekt doprinosi ostvarenju europskih ciljeva, zbog čega smatramo da je u projekt vrijedno uložiti sredstva EU. Cilj EU-a je reciklirati najmanje 55 posto komunalnog otpada do 2025. godine, a u Hrvatskoj se odvojeno prikuplja samo 26% uz trend blagog porasta. Kvalitetnije upravljanje ovim sustavom rezultirat će i znatnijim ubrzanjem ovog trenda. Klimatski cilj EU je smanjiti emisije stakleničkih plinova za 40% do 2030., u odnosu na 1990. godinu. U Hrvatskoj obnovljivi izvori još nisu dosegli niti 10% udjela u ukupnoj proizvodnji električne energije. Istraživanje i promoviranje modaliteta koprodukcije i zajedničkog upravljanja u ovom sektoru rezultirat će i povećanjem proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. EU također teži osiguranju jednakog prava pristupa vodi za sve građane, a kroz projekt ćemo analizirati razlike u kvaliteti vode u RH te izraditi smjernice za reformu sustava. Uzevši u obzir sve ove faktore projektni partneri su odlučili osnovati tematsku mrežu „Jedro“, koja će graditi kapacitete za istraživačkim, zagovaračkim i policy radom na ovim temama te širiti kapacitete i znanja na druge OCD-e te zagovarati rezultate prema donositeljima odluka i drugim ključnim akterima.

Ministarstvo mora surađivati s civilnim društvom da bi energetske zajednice zaživjele!


26.10.2023. Energetske su zajednice važne jer predstavljaju potencijal za demokratizaciju energetskog sektora kroz okupljanje većeg broja građanki i građana koji sami proizvode obnovljivu energiju. Jedna je to od glavnih poruka s jučerašnjeg okruglog stola „Kako do obnovljivih izvora energije u rukama građana?” kojeg je Zelena akcija u sklopu tematske mreže “Jedro” održala u Novinarskom domu u Zagrebu. Na okruglom stolu su predstavljene dobre prakse i izazovi grupa koje se bave implementacijom građanske energije iz obnovljivih izvora. Damir Medved i Damir Juričić predstavili su Energetsku zajednicu Sjevernog Jadrana. Ukazali su na prepreke s kojima su se susretali u njenom osnivanju. Unatoč prevladavanju inicijalnih prepreka, još uvijek moraju savladati najveću barijeru, a to je das regulatorima dogovore modalitet po kojem će aktivno vršiti svoju funkciju, proizvoditi i razmjenjivati električnu energiju. Sanela Mikulčić Šantić je predstavila rad energetske zadruge KLIK iz Križevaca. Nakon što je u tom gradu Zelena energetska zadruga (ZEZ) realizirala prvu solarnu elektranu izgrađenu ulaganjem građana, KLIK je nastavio s aktivnostima promoviranja građanske energije. Zahvaljujući njihovom angažmanu je projektirano 792 kW solarnih elektrana, a izgrađeno 270 kW. Također, sada je u Križevcima aktivno šest lokalnih tvrtki koje se bave projektiranjem i/ili izgradnjom elektrana. 18 osoba direktno je zaposleno na poslovima vezanim uz projektiranje i izgradnju solarnih elektrana. Nakon predstavljanja primjera iz prakse, uslijedila je rasprava na kojoj su sudjelovali Aleksandar Halavanja, voditelj Službe u Sektoru za energetsku učinkovitost Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Valentina Đurek ispred Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA), Goran Čačić u ime ZEZ-a i Ivan Zoković kao predstavnik inicijativa koje se u Hrvatskoj bave provedbom projekata građanske energije. Tema energetskih zajednica očekivano je bila u fokusu. Još jednom je potvrđena njihova važnost jer predstavljaju model po kojem se i građane izložene energetskom siromaštvu može uključiti u prelazak na post-fosilno društvo. Dodatno, one su izvanredan upravljački instrument kojim se, u kombinaciji s odgovarajućom tehnologijom, može postići uravnoteženje elektroenergetskog sustava. No, iako već dvije godine postoji zakonodavni okvir , u Hrvatskoj još nema nijedne aktivne energetske zajednice. Ukazano je na cijeli niz nelogičnosti koje su propisane hrvatskim okvirom, a koje ne postoje u zakonodavstvu EU. Primjerice, obaveza stalno zaposlene osobe u energetskoj zajednici, ograničenje instalirane snage na 500 KW, usko propisivanje organizacijskog oblika uz isključivanje zadruga kao mogućih osnivača energetskih zajednica, nedefiniranost pojma dijeljenja energije među članovima energetske zajednice itd. U tom je smislu organizator iskazao žaljenje što se raspravi nisu odazvali predstavnici Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, koo i regulatora. S obzirom na znanja i iskustva dionika građanske energije, za unapređenje zakonskog okvira je nužno da ih se aktivnije uključi.

JEDROM kroz upravljanje vrijednim resursima – smjernice voda, energetika, otpad


26.10.2023. Zelena akcija kao voditelj i Brodsko ekološko društvo-BED kao partner, u suradnji sa još devet partnerskih organizacija iz cijele RH zadnje tri godine zajednički su istraživali, prikupljali i analizirali podatke na tri ključna tematska područja (voda, energetika i otpad) u sklopu Tematske mreže Jedro. Rezultat toga su smjernice na nacionalnoj i lokalnoj razini kojima dajemo doprinos unapređenju sustava upravljanja na ta tri polja. Fakultet političkih znanosti u Zagrebu kao partner pomogao nam je izgraditi kapacitete za istraživačke aktivnosti, ostale organizacije civilnog društva dijelile su svoja iskustva i znanja na zagovaranju i educiranju. Krajnji cilj je preporukama temeljenim na istraživanjima, koja su rezultirala stručnim i znanstvenim člancima utjecati na donositelje odluka i druge ključne aktere kako bi se lakše riješila ekološka i klimatska kriza. Klimatske projekcije govore o ograničenjima u dostupnosti vode tijekom ljetnih mjeseci a područje Slavonije je dodatno opterećeno zagađenjem vode kroz poljoprivredne prakse te je nužno uspostaviti dobre modele upravljanja. Svih 5 županija u Slavoniji i Baranji prosječno je, prema podacima iz 2021. analiziranim u istraživanju mreže JEDRO, odvojeno skupljalo manje od 20 % otpada, što je ispod državnog prosjeka te daleko od cilja od 50% koji je morao biti dostignut do 2020. godine za jedinice lokalne samouprave. Na području energetike je ne samo potrebno osigurati dodatna financijska sredstva za poticanje i provedbu energetske obnove u višestambenim zgradama u RH na nacionalnom nivou nego se i aktivirati na lokalnom i regionalnom kako bi vlasti ojačale institucionalne kapacitete, a građani dobili potrebnu potporu. Kroz sve tema identificirana je potreba značajnijeg sudjelovanje građana u upravljanju komunalnim uslugama (donošenju odluka, provedbi i njenom nadzoru) ali i međusobne suradnje svih aktera u društvu – organizacija civilnog društva, sindikata, obrazovnih institucija, tijela javne vlasti i tijela s javnim ovlastima, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Tzv. Policy briefove, sa smjernicama za lokalne i nacionalne politike možete vidjeti na slijedećim poveznicama:

Priopćenje i poziv na okrugli stol o obnovljivim izvorima energije


Pozivamo vas na okrugli stol koji će se održati u organizaciji mreže JEDRO
25.listopada 2023. godine, od 13:00 do 16:00 sati,
u Novinarskom domu u Zagrebu, Perkovčeva 2.

Molimo sve zainteresirane da se za sudjelovanje prijave na sljedećoj poveznici.

Više informacija o okruglom stolu možete naći na samom pozivu koji se nalazi na slijedećem linku.

Edukacija i projektni sastanak tematske mreže JEDRO održana na Visu


Tematska mreža #JEDRO 18. i 19.09.2023. na Visu fokusirala se na temu energetskih zajednica na području obnovljivih izvora energije. Sudionici iz organizacija koje se bave tom temom, nakon zanimljivog predavanja i interaktivne radionice Williama Voorberga s nizozemskog instituta Naturalis i Anke Kekez sa Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu identificirali su prepreke i te ponudili zagovarački smjer prema organiziranju građana u proizvodnji energije. Posjetili smo i školu društvene autonomije koja, među ostalim, na praktičan način, kombiniranjem starih znanja i moderne tehnologije, traži održiva rješenja za probleme vode, otpada i energije.

Ništa novo u nacionalnom Planu gospodarenja otpadom - u Slavoniji i Baranji tek će se graditi po konceptu ekološki neodrživih gubitaša


Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja najavilo je na Okruglom je stolu o otpadu tematske mreže JEDRO krajem lipnja 2023. u Zagrebu skorašnje donošenje novog nacionalnog Plana gospodarenja otpadom 2023. – 2028. Riječ je o temeljnom dokumentu za planiranje gospodarenja otpadom u našoj zemlji, čije je donošenje propisano Zakonom o gospodarenju otpadom. Ono što je u fokusu JEDRA, a time i Udruge Zeleni Osijek te Brodskog ekološkog društva kao istaknutih primjera nevladinih organizacija u sferi zaštite okoliša i održivog razvoja u Slavoniji i Baranji, je sadržaj Plana koji po svemu sudeći ne donosi značajnije promjene u sustavu gospodarenja otpadom. Najavljena dodatna sredstva za izgradnju infrastrukture nedostatna su za razvoj cjelovitog sustava upravljanja. Planom se ostaje na konceptu regionalnih centara gospodarenja otpadom, koji se na primjeru prva dva uspostavljena centra, Marišćina i Kaštijun, pokazao kao ekološki neodrživ i ekonomski neisplativ. Stoga je izgradnja i implementacija regionalnih centara za Slavoniju i Baranju - Orlovnjak (Osječko-baranjska županija, Vukovarsko-srijemska županija) te Šagulje (Brodsko-posavska županija, Požeško-slavonska županija, Virovitičko-podravska i dio udaljene Sisačko-moslavačke županije) dodatan trošak koji prema do sada viđenom scenariju neće postići veću kvalitetu gospodarenja otpadom. Da model regionalnih centara ima ozbiljnih problema u praksi, pokazalo su komentari sudionika Okruglog stola koji su iznijeli cijeli niz problema funkcioniranja centara i naglasili činjenicu da se oba nalaze pred stečajem. Državni ured za reviziju u Izvješću o gospodarenju komunalnim otpadom na području RH iz 2022. godine utvrdio da se u CGO Marišćini i CGO Kaštjunu, suprotno Planu gospodarenja otpadom, povećava odlaganje te se u nedovoljnoj mjeri proizvodi gorivo iz otpada. Problemi sa CGOima redovno se spominju i u izvješćima Pučke pravobraniteljice u dijelu vezanom uz pravo na čist, zdrav i održiv okoliš. Članice mreže Jedro smatraju da je potrebno preispitati taj koncept i usmjeriti sredstva na jedinice lokalne samouprave i smanjenje količine ukupno proizvedenog otpada, kao rezultat odgovornosti lokalne samouprave. Hrvatska je obvezna pratiti ambiciozne ciljeve prevencije nastanka, smanjivanja otpada, a onda i ponovne uporabe, recikliranja i kompostiranja što bliže mjestu nastanka, . U primjeru planiranog CGO Šagulje pripadajući županijski centri, naročito Virovitica i Sisak, udaljeni su stotinama kilometara. Svih 5 županija u Slavoniji i Baranji, ukoliko se izračuna prosjek njihovih jedinica lokalne samouprave, prema podacima iz 2021. analiziranim u istraživanju mreže JEDRO odvojeno je prikupljalo manje od 20 % otpada, što je ispod državnog prosjeka ( RH 34.3% - za usporedbu prosjek EU članica je 47.8%) i daleko od cilja od 50% koji je trebao biti dostignut do 2020. godine. Iznimke su tek pojedine jedinice lokalne samouprave u ovim županijama. Dodatan je to izazov imajući u vidu kako do 2025. godine moraju dostići stopu od 55% odvojeno prikupljenog otpada, pa je nužno Planom gospodarenja otpadom na novo razdoblje propisati učinkovite mjere koje će biti provedive u vrlo kratkom vremenu.

13.07.2023. Prijava za grupnu nabavu opreme i ugradnje solarnih elektrana


Zelena energetska zadruga (ZEZ), članica tematske mreže JEDRO, poziva sve zainteresirane građane i građanke s područja Grada Zagreba i Zagrebačke županije da se do 10. kolovoza prijave za grupnu nabavu opreme i ugradnje solarnih elektrana. Grupnom nabavom eliminiraju se nekvalitetni i nepouzdani proizvodi, proizvodi niske efikasnosti, proizvodi neprovjerenih proizvođača, problem manjka robe na tržištu i preopterećenost instalatera koji u ljetnim mjesecima nemaju vremena za brze instalacije. Za sudjelovanje u grupnoj nabavi mogu se prijaviti svi zainteresirani za ugradnju solarne elektrane u tekućoj 2023. godini (kućanstva, obrti, poduzeća i dr.). Grupna nabava odnosi se na nabavu opreme i ugradnju mrežnih sustava. Prijaviti se možete na sljedećoj poveznici. Zelena akcija voditeljica je tematske mreže JEDRO – konzorcija 10 udruga civilnog društva iz cijele Hrvatske, uključujući ZEZ i Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. U okrivu tematske mreže istražuje se javno upravljanje u tri tematska područja: gospodarenje otpadom, vodne usluge i građanska energija proizvedena iz obnovljivih izvora Jedna od preporuka provedenog istraživanja u području građanske energije jesu razni modeli udruživanja građana i građanki radi lakše i kvalitetnije realizacije projekata decentraliziranih obnovljivih izvora energije poput malih solarnih elektrana istaliranih na krovovima kuća. Građanska energija odnosi se na demokratski pristup energiji kroz uključivanje potrošača (građana) u planiranje, oblikovanje, investiranje i upravljanje energetskim sustavom.

Poziv na Okrugli stol „Gospodarenje otpadom u gradovima i općinama u RH - prepreke, izazovi i prilike“


Pozivamo vas na okrugli stol koji će se održati 27. lipnja od 11.00 do 15.00 sati u velikoj dvorani Hrvatskog novinarskog društva (Perkovčeva 2, Zagreb). Cilj okruglog stola jest prezentirati najvažnije elemente upravljanja koji utječu na kvalitetu usluge, osobito u segmentu količine odvojeno prikupljenog otpada i istaknuti najveće probleme s kojima se pružatelji usluge suočavaju. Također, želimo prikazati kako Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost mogu najučinkovitije utjecati na povećanje stopa odvojeno prikupljenog otpada. U uvodnom dijelu će biti prezentiran stručni rad koji analizira i dovodi u vezu kvalitetu usluge gospodarenja otpadom s različitim vlasničkim strukturama pružatelja usluge. Također će se predstaviti smjernice za unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadom i pokazati primjere dobre prakse gospodarenja otpadom u Hrvatskoj. Temeljem istraživanja provedenog u okviru projekta JEDRO, želimo ukazati kako na rezultat upravljanja utječe vlasnička struktura pružatelja usluge, kao i udruživanje više susjednih jedinica lokalne samouprave u organiziranju usluge prikupljanja komunalnog otpada. Sve zainteresirane molimo da se za sudjelovanje na ovom događaju prijave do srijede, 21. lipnja, putem online obrasca na ovoj poveznici.

14.6.2023. Zagreb - Reforma vodnih usluga je nužna unatoč različitim shvaćanjima!


Kriteriji propisani Zakonom o vodnim uslugama rezultat su političke trgovine što je kompromitiralo povjerenje u proces i otežalo samu provedbu reforme sektora vodnih usluga koje je nužna. Zaključak je to okruglog stola održanog na temu reforme vodnih usluga, unatoč različitim pogledima i perspektivama sudionika rasprave. Događaj je održan u zagrebačkom Novinarskom domu, a organizirala ga je udruga Pravo na grad u ime tematske mreže JEDRO, konzorcija 10 udruga civilnog društva i Fakulteta političkih znanosti kojeg vodi Zelena akcija. Reforma sektora vodnih usluga, koja traje već niz godina, u posljednje je vrijeme došla u fokus javnosti radi inicijative niza jedinica lokalne samouprave koje su pred Ustavnim sudom osporavale njenu ustavnost. U javnosti se govorilo i o pobuni jedinica lokalne samouprave protiv okrupnjivanja vodnih poduzeća. Na okruglom su stolu govorili predstavnici resornog ministarstva – ravnateljica Uprave za vodno gospodarstvo Elizabeta Kos, načelnica Sektora javne vodoopskrbe i odvodnje, Vesna Trbojević i predsjednik Vijeća za vodne usluge, Vladimir Šimić - gradonačelnik Cresa Marin Gregorović i direktor VIRKOM d.o.o.-a iz Virovitice, Damir Marenić, nakon čega je uslijedila konstruktivna rasprava.

14.6.2023. Zagreb - Poziv na okrugli stol o reformi sektora vodnih usluga


Proces reforme započet je prije više od 10 godina te je dinamika provedbe proteklih godina značajno izmijenjena. Zbog planiranog procesa okrupnjavanja isporučitelja vodnih usluga te uspostave novih uslužnih područja, brojni gradovi i općine te komunalna poduzeća izrazila su svoje nezadovoljstvo upućujući tužbe protiv najnovijih zakonskih akata reforme Ustavnom sudu što je rezultiralo suspenzijom akta za provedbu reforme. Na okruglom stolu glavni dionici ove reforme - jedinice lokalne samouprave, isporučitelji vodnih usluga, predstavnici donosioca odluka te udruge civilnog društva - nastojati će kroz raspravu dati svoj doprinos razumijevanju i rješavanju ove problematike. Za sudjelovanje se možete prijaviti do četvrtka, 8. lipnja, putem ONLINE OBRASCA.

07.06.2023. Prijedlog nove Uredbe o uslužnim područjima u javnom savjetovanju


Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja je 5. lipnja 2023. godine pokrenulo javno savjetovanje o nacrtu prijedloga nove Uredbe o uslužnim područjima koje traje do 20. lipnja 2023. godine. Podsjetimo, nakon što je Ustavni sud svojim odlukama proglasio postojeću Uredbu o uslužnim područjima neustavnom, Vlada je do 15. srpnja 2023. godine bila zadužena za kreiranje nove uredbe. Eventualno ne donošenje nove uredbe dovelo bi do pravne praznine, čime bi počela važiti uredba iz 2014. godine koja definira 20 uslužnih područja. U prijedlogu nove uredbe definirano je 41. uslužno područje, a ono što se mijenja jest odredba vezana uz uslužno područje 38. Točnije, društvo preuzimatelj na uslužnom području 38 više nije Izvor Ploče d.o.o, već vodovod iz Metkovića uslijed zadovoljenja kriterija isporučene pitke vode i prihoda u protekle tri godine. Osim samog prijedloga, Ministarstvo je objavilo i detaljno obrazloženje uspostave svakog uslužnog područja prema kriterijima i ciljevima ZoVU-a. Detaljni kriteriji i ciljevi uspostave uslužnih područja prikazani su u Grafičkom prikazu ispod.

15.05.2023. Poziv za sudjelovanje u javnom savjetovanju oko Pravilnika o spaljivanju i suspaljivanju otpada


Tematska mreža JEDRO poziva svu zainteresiranu i stručnu javnost na uključivanje u javno savjetovanje oko prijedloga Pravilnika o spaljivanju i suspaljivanju otpada čiji je nacrt izradilo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja uz prethodnu suglasnost Ministarstva vanjskih i europskih poslova. Ovim Pravilnikom propisuje se način rada, uključujući pokretanje i prekidanja rada postrojenja za spaljivanje odnosno suspaljivanje otpada, kontrola ulaznog otpada, te gospodarenje otpadom koji nastaje u postrojenju za spaljivanje i suspaljivanje otpada. Javno savjetovanje za navedeni pravilnik započelo je 11. svibnja 2023. godine, a građani i sva druga zainteresirana i stručna javnost svoje komentare i prijedloge mogu uputiti do 10. lipnja 2023. godine, do kada je otvoreno javno savjetovanje, a link na savjetovanje može se pronaći ovdje.

05.05.2023. Intermunicipalnom suradnjom do boljeg upravljanja otpadom


Članovi tematske mreže JEDRO proveli su istraživanje o gospodarenju komunalnim otpadom u Hrvatskoj u razdoblju od 2017. do 2021. godine, pri čemu je fokus bio na povezanosti različitih indikatora (strukturnih i ekonomskih) sa stopama odvajanja komunalnog otpada koje je svaka od 556 jedinica lokalne samouprave prijavila nadležnom Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Naime, tematska mreža JEDRO je kao izvor podataka iskoristila, nadopunila i objedinila postojeće baze nadležnih državnih tijela, lokalnih komunalnih poduzeća i sudskog registra, ne bi li prikupila sve relevantne podatke o vlasničkoj strukturi, stupnju razvijenosti, dohotku, stopama odvajanja i drugim promatranim faktorima. Prikupljeni podatci su kodirani i nad njima je provedena kvantitativna statistička analiza, a rezultati, među ostalim, ukazuju na snažnu povezanost između strukture vlasništva pojedinog komunalnog poduzeća te prijavljenim stopama odvajanja komunalnog otpada. Točnije rečeno, tematska mreža JEDRO prepoznala je sedam modela upravljanja otpadom, pri čemu se utvrdilo da najvišu stopu odvajanja otpada i najviši rast stope odvajanja otpada između 2017. i 2021. godine imaju jedinice lokalne samouprave koje dijele vlasništvo nad pružateljem usluge gospodarenja otpadom s drugim jedinicama lokalne samouprave. Cjelovite rezultate istraživanja, kao i samu metodologiju rada, stručna i zainteresirana javnost će imati priliku pročitati po izlasku stručnog članka u časopisu Političke analize.

26.04.2023. Otočni dijalog – Uključivanje građana u projekte obnovljivih izvora energije


Platforma Pokret otoka organizirala je 24. travnja 2023. godine online Otočni dijalog o uključivanju građana u projekte obnovljivih izvora. S ponosom možemo reći kako je član naše tematske mreže JEDRO, Ivan Zoković Cola, bio moderator dijaloga, pri čemu se jedna od ključnih tema doticala energetskih zadruga, koncepta kojega već više od godine dana intenzivno analiziramo i koji se pokazuje kao jedan od optimalnijih rješenja za energetsku tranziciju građana. Sudionici Otočnog dijaloga bili su Sanela Mikulčić iz energetske zadruge KLIK u Križevcima, Ugo Toić iz Otočne razvojne agencije na Cresu i člana energetske zadruge Apsyrtides te Vjeran Piršić iz udruge EKO Kvarner. Cijeli Otočni dijalog možete pogledati na ovom linku.

01.03.2023. Javno savjetovanje za prijedlog Plana gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2023. – 2028.


Tematska mreža JEDRO poziva svu stručnu i zainteresiranu javnost na uključivanje u javno savjetovanje povodom donošenja novog Plana gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2023. – 2028. Podsjetimo, tematska mreža JEDRO nedavno je izvještavala o problemu nedostatka plana gospodarenja otpadom, budući da je postojeći plan prestao važiti krajem 2022. godine (više čitati ovdje: Hrvatska bez važećeg Plana gospodarenja otpadom). Uz to, Nacionalni plan oporavka i otpornosti u svojim kvalitativnim pokazateljima iznosi nužnost donošenja Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023. – 2028. do kraja 2022. godine, kojeg Hrvatska do danas nije ispunila. Budući da znamo relevantnost teme upravljanja otpadom, što na lokalnoj, što na nacionalnoj razini, ovaj plan ima izuzetnu važnost budući da određuje smjer kojem Hrvatska teži u sljedećih šest godina. Stoga je bitno da tijela javne vlasti čuju razmišljanje stručne i zainteresirane javnosti, kako bi finalni prijedlog plana bio što inkluzivniji. Javno savjetovanje za navedeni plan započelo je 27. veljače 2023. godine, a građani i sva druga zainteresirana i stručna javnost svoje komentare i prijedloge mogu uputiti do 30. ožujka 2023. godine, do kada je otvoreno javno savjetovanje. Poveznicu na e-savjetovanje možete pronaći ovdje: Javno savjetovanje za prijedlog Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023. – 2028.

21.02.2023. Poziv za sudjelovanje u javnom savjetovanju oko Pravilnika o parametrima sukladnosti, metodama analize i praćenjima (monitorinzima) vode namijenjene za ljudsku potrošnju


Tematska mreža JEDRO poziva svu zainteresiranu stručnu javnost na uključivanje u javno savjetovanje oko Pravilnika o parametrima sukladnosti, metodama analize i praćenjima (monitorinzima) vode namijenjene za ljudsku potrošnju čiji je nacrt izradilo Ministarstvo zdravstva. Pravilnikom se propisuju ključni parametri prema kojima se određuje kvaliteta vode za ljudsku potrošnju, a to su:

Sve odredbe buduće izglasanog pravilnika obvezni su ispunjavati, među ostalim, svi javni isporučitelji vodne usluge javne vodoopskrbe te sve jedinice lokalne samouprave. Podsjetimo, nemaju svi javni isporučitelji vodne usluge javne vodoopskrbe jednaku kvalitetu vode za ljudsku potrošnju. Slijedeći prethodno, ovaj pravilnik je važan u kontekstu trenutne vodne reforme, budući da neki JIVU-i tvrde kako bi se formiranjem određenih uslužnih područja, a uslijed određenih čimbenika pripajanja pojedinih vodnih komunalnih društava, smanjila kvaliteta vode za ljudsku potrošnju, što izravno ugrožava neke od ciljeva koji su postavljeni Zakonom o vodnim uslugama (NN 66/19), a koji se tiču kvalitativne dostupnosti vode. Javno savjetovanje za navedeni pravilnik započelo je 17. veljače 2023. godine, a građani i sva druga zainteresirana i stručna javnost svoje komentare i prijedloge mogu uputiti do 19. ožujka 2023. godine, do kada je otvoreno javno savjetovanje, a link na savjetovanje može se pronaći na linku.

20.02.2023. Obrazloženje rješenja Ustavnog suda o ukidanju Uredbe o uslužnim područjima


Kao što smo najavili, Ustavni sud je objavio cjelovitu presudu kojom ukida Uredbu o uslužnim područjima. Podsjetimo, pet predlagatelja (koji uključuju više jedinica lokalne samouprave i više javnih isporučitelja vodnih usluga – JIVU) podnijelo je prijedlog o ocjeni ustavnosti pojedinih članaka uredbe, ali i cjelovitu Uredbu o uslužnim područjima koju je Vlada donijela 31. prosinca 2021. godine. Predlagatelji su osporavali Uredbu na formalnoj i materijalnopravnoj naravi (vidi Ustavni sud ukida Uredbu o uslužnim područjima ), pri čemu je Ustavni sud 7. veljače 2023. godine uvažio gotovo sve argumente i presudio u korist predlagatelja, čime je ukinuo spornu Uredbu. U cjelovitom obrazloženju odluke vidljivi su brojni procesni elementi reforme koji su rezultirali formiranjem 41. uslužnog područja, ali i brojne nelogičnosti prilikom njihovog formiranja, budući da neki od postojećih JIVU-a zadovoljavaju kriterij od 2 milijuna m3 isporučene vode za ljudsku potrošnju kao temeljnog kriterija za formiranje uslužnog područja, ali su ipak potpali u veće uslužno područje. Osim toga, obrazloženje odluke nudi nam i izuzetno zanimljiva razmišljanja pojedinih sudaca, od kojih će pojedini argumenti biti prokomentirani i u ovoj objavi. Sudci se u svojem podupirućem izdvojenom mišljenju ne pozivaju na nepravovremenu objavu Izvješća o provedenom e-savjetovanju (koja proizlazi iz Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću i načelima dobre i legitimne prakse) kao argumentom za ukidanje Uredbe, već uviđaju problem demokratskog deficita u novonastalim uslužnim područjima. Naime, oni smatraju kako se pripajanjem postojećih isporučitelja vodnih usluga ona izuzimaju iz izravne demokratske kontrole građana koji su ih posredno i neposredno uspostavili i razvijali te ih se stavlja pod upravljačku kontrolu uprave novoosnovanih društava koja nema nužno podršku svih jedinica lokalne samouprave kojima su na ovaj način oduzeta upravljačka prava. Uz to, tvrde kako Uredbom nije definiran mehanizam kojim je moguće razlučiti funkcionalne od nefunkcionalnih pružatelja, kao niti mehanizam koji bi onemogućio pogoršanje odnosa kvalitete vode i cijene vodne usluge u slučaju pripajanja sa društvom preuzimateljem koji gomila gubitke i dugove, odnosno koji negativno posluje. Time, zaključno, Uredba nije obrazložila kako slijedi ciljeve Zakona o vodnim uslugama, a koji uključuju osiguranje priuštivosti cijene vode stanovnicima i poslovnim korisnicima, kvantitativnu i kvalitativnu dostupnost vode i usluge odvodnje te poštivanje načela trajnog, učinkovitog, ekonomičnog i svrhovitog obavljanje djelatnosti vodnih usluga. S druge strane, izdvojeno mišljenje jednog od sudaca ide u smjeru argumentacije koja kaže kako je „uredba propis tehničke naravi koji ima funkciju normativnog mehanizma za postizanje legitimnih ciljeva“, pri čemu ciljevi proizlaze iz analitičkih studija koje su prethodile uredbi, a ne iz same uredbe. Sljedeći prethodno, on ukazuje na nepostojanje (pod)zakonskog akta koji obvezuje Vladu na sastavljanje obrazloženja Uredbe iz kojeg bi se vidjelo njezino ostvarenje legitimnih ciljeva ZoVU-a. Cjelovito obrazloženje rješenja Ustavnog suda o ukidanju Uredbe o uslužnim područjima možete pronaći na linku.

10.02.2023. Lokalni dionici sustava vodnog upravljanja zadovoljni odlukom Ustavnog suda


Predstavnici jedinica lokalne samouprave i vodno komunalnih poduzeća koji su pokrenuli postupak o ustavnosti Uredbe o uslužnim područjima pozitivno ocjenjuju odluku Ustavnog suda koji je na sjednici 7. veljače 2023. ukinuo spornu uredbu koja, zbog neprihvatljive pravne praznine, ostaje na snazi do 15. srpnja 2023. godine. To je datum do kojeg nova uredba mora biti donesena, no ostaje upitno mogu li se do toga roka ponoviti svi akti i postupci koji prethode donošenju uredbe, tvrdi direktor labinskog Vodovoda i jedan od predlagatelja ustavne tužbe. Pri tome je, tvrdi, važno pričekati cijelu presudu Ustavnog suda kako bi se mogle vidjeti sve ključne točke koje Vlada mora uzeti u obzir pri kreiranju nove uredbe. Zadovoljstvo odlukom Ustavnog suda pokazuje i predlagatelj Liburnijske vode koje, kako tvrdi direktor tog poduzeća, imaju sve potrebne uvjete za zadržavanje samostalnosti, a koje su se prema uredbi trebale pripojiti s VIK-om Rijeka. U istom smjeru ide i gradonačelnik Ivanca, još jednog predlagatelja ustavne tužbe, kojemu je drago da je Ustavni sud prihvatio cijelu argumentaciju protiv uspostave uredbe i uslužnih područja, pri čemu naglašava da je temelj njihovog djelovanja peticija kojom se 9 778 građana Ivanca i bivše Općine Ivanec izjašnjava protiv pripajanja njihovog vodno komunalnog poduzeća. U Metkoviću pozitivno ocjenjuju ishod ovakve presude, pri čemu upozoravaju na nesrazmjer uspješnosti pojedinih vodno komunalnih poduzeća, pri čemu bi, ukoliko dođe do pripajanja, tvrtka koja uspješnije posluje bila pripojena tvrtki sa upitnim poslovanjem. Tematska mreža JEDRO sa velikom interesom i dalje nastavlja pratiti čitav razvoj događaja oko sporne Uredbe o uslužnim područjima, kao i sljedeće postupke svih ključnih dionika sustava vodnog upravljanja u Hrvatskoj.

08.02.2023. Hrvatska bez važećeg Plana gospodarenja otpadom


Hrvatska je svoj zadnji nacionalni plan gospodarenja otpadom donijela na sjednici Vlade 5. siječnja 2017. godine. Plan pretpostavlja ciljeve, mjere i aktivnosti u periodu od 2017. do 2022. godine, pri čemu se u tom periodu trebao kreirati novi plan za naredno razdoblje. Također, Nacionalni plan oporavka i otpornosti u svojim kvalitativnim pokazateljima iznosi nužnost donošenja Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023. – 2028., kojeg Hrvatska do danas nije ispunila. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja je 18. ožujka 2022. godine donijelo Rješenje prema kojemu je, za potrebe donošenja Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023. – 2028., potrebnu provesti postupak Glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu, što je ujedno i posljednja vidljiva aktivnost u procesu donošenja novog plana gospodarenja otpadom. Novi plan gospodarenja otpadom RH, prema Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, treba sadržavati mjere unaprjeđenja ponovne uporabe, recikliranja i zbrinjavanja otpada, mjere kojima se unaprjeđuju i podupiru modeli održive proizvodnje i potrošnje, potiče dizajn, proizvodnju i uporabu proizvoda koji učinkovito koriste resurse, tehnologije kojima se smanjuje nastanak otpada, posebice otpada koji nije podesan za pripremu za ponovnu uporabu ili recikliranje. Podsjetimo, stopa recikliranja otpada iz kućanstava u Hrvatskoj je 2019. iznosila 30%, što je znatno niže od prosjeka EU-a koji iznosi 46%, dok je više od 59% otpada odloženo na odlagalištima, u usporedbi s prosječnom stopom u EU-u od 25%. Uz to, stopa odlaganja komunalnog otpada u Hrvatskoj je 2019. iznosila 59% te predstavlja jednu od najviših u EU-u, dok je cilj EU do 2025. najmanje 55% mase komunalnog otpada oporabiti recikliranjem i pripremom za ponovnu uporabu te do 2035. smanjiti količinu otpada koji se odlaže na odlagališta na 10%. Hrvatska, kako sada stvari stoje, neće biti u mogućnosti ispuniti taj cilj, a upitno je i kako će se neispunjavanje pojedinih indikatora i ciljeva odnositi na mogućnosti financiranja projekata iz sredstava Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

07.02.2023. Ustavni sud ukida Uredbu o uslužnim područjima


Ustavni je sud svojim rješenjima od 8. lipnja 2021. i 20. prosinca 2022. godine odbacio prijedlog predlagatelja (JLS, vodnih komunalnih poduzeća i udruga civilnog društva) za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti Zakona o vodnim uslugama te je, kako smo i najavili u proteklim objavama, izdvojio spornu Uredbu o uslužnim područjima u zaseban predmet o kojemu se treba očitovati u narednom razdoblju. Stoga je Ustavni sud na sjednici održanoj 7. veljače 2023. godine donio odluku kojom se ukida Uredba o uslužnim područjima koja će, radi neprihvatljive pravne praznine, biti na snazi do 15. srpnja 2023. godine. Podsjetimo, Ustavni sud je 29. ožujka 2022. pokrenuo postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom navedene Uredbe te je privremeno obustavio izvršenje svih općih i pojedinačnim akata i radnji koje se poduzimaju na temelju Uredbe. Naime, Uredbom je uspostavljeno 41. uslužno područje te su određene njihove granice i društva preuzimatelja. Predlagatelji su osporavali Uredbu na formalnoj i materijalnopravnoj naravi. Formalna narav tiče se načina provođenja postupka e-savjetovanja, odnosno Vladinog neobjavljivanja izvješća s e-savjetovanja prije stupanja Uredbe na snagu, što de facto onemogućava bilo koji vid savjetovanja i sudjelovanja zainteresirane javnosti u procesu donošenja Uredbe i formiranja uslužnih područja. Ustavni sud zaključuje kako je Vlada svjesno čekala protek roka za objavu izvješća o provedenom e-savjetovanju, što se nikako ne može smatrati dobrom praksom i postupanjem u skladu sa svrhom savjetovanja. Materijalnopravna narav tiče se nesuglasnosti Uredbe sa kriterijima koji su propisani Zakonom o vodnim uslugama. Naime, Uredbom donesena uslužna područja trebala su biti uspostavljena na način da se osigura povrat troškova od vodnih usluga, da se uspostavi javni isporučitelj vodnih usluga sposoban za održivi razvoj i održavanje komunalnih vodnih građevina, uključujući i sposobnost provedbe obveza iz Ugovora o pristupanju na način određen ZoVU-om te da se održi poslovna samoodrživost, financijska stabilnost i visoki stupanj učinkovitosti javnih isporučitelja vodnih usluga. Ustavni sud je utvrdio da Vlada nije navela nikakve razloge niti obrazložila jesu li uspostavom uslužnih područja i društva preuzimatelja, formiranih na način propisan Uredbom, ispunjeni maloprije navedeni kriteriji. U tijeku je formiranje reakcija lokalnih vlasti i vodnih komunalnih poduzeća na ovu odluku Ustavnog suda koja će, s obzirom na veliku zainteresiranost jedinica lokalne samouprave, značajno odjeknuti u javnosti. Detaljni sažetak Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske možete pronaći na linku.

23.01.2023. Provedba fokus grupa na području solarnih elektrana


Projektni tim JEDRO nastavlja sa provedbom fokus grupa, ovaj puta sa zainteresiranim dionicima na području obnovljivih izvora energije. Naime, tematska mreža želi čuti mišljenje građana o njihovoj zainteresiranosti za razvoj, investiranje i korištenje obnovljivih izvora energije, prije svega solarnih elektrana. Pri tome se tematska mreža JEDRO fokusira na djelovanje energetskih zadruga kao vrlo značajnih aktera energetske tranzicije u Hrvatskoj. Cilj fokus grupa koje provodimo je opis načina i učinaka djelovanja energetskih zadruga u Hrvatskoj te razvoja preporuka za unaprjeđenje regulatornog, strateškog i institucionalnog okvira za njihovo što uspješnije djelovanje. Stoga se fokus grupe provode na onim lokacijama na kojima su energetske zadruge najaktivnije, a to su prije svega Cres, Korčula i Križevci.

20.01.2023. Ustavni sud protiv prijedloga za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti Zakona o vodnim uslugama


Ustavni sud Republike Hrvatske je, uz dva izdvojena mišljenja, odbacio prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti Zakona o vodnim uslugama kojega je predložilo čak 32 predlagatelja, od kojih su većina jedinice lokalne samouprave te vodna komunalna poduzeća. Podsjetimo, predlagatelji su tijekom protekle godine pokrenuli dvije ustavne tužbe, pri čemu se jedna tiče Zakona o vodnim uslugama, a druga Uredbe o uslužnim područjima koja definira 41. uslužno vodno područje. Velik broj lokalnih vlasti reagirao je netom nakon Vladinog donošenja Uredbe, osporavajući kriterije i načine formiranja uslužnih područja, pri čemu smatraju kako je Uredba de facto neprovediva i nepravedna po nizu čimbenika, kao što je pitanje vlasništva nad infrastrukturom te pitanja odlučivanja u novoformiranim uslužnim područjima. Provođenjem i analizom fokus grupa sa jedinicama lokalne samouprave i vodnim komunalnim poduzećima tematska mreža JEDRO došla je do istih zaključaka. Ustavni je sud 29. ožujka 2022. godine privremeno obustavio izvršenje svih općih i pojedinačnih akata i radnji koje se poduzimaju na temelju te Uredbe do donošenja odluke o njezinoj suglasnosti s Ustavom i zakonom. Sadašnjom odlukom Ustavni je sud potvrdio da je sporni Zakon o vodnim uslugama u skladu sa Ustavom, dok je spornu Uredbu izdvojio u zaseban predmet o kojemu bi uskoro trebao donijeti odluku. Lokalne vlasti su, dakako, nezadovoljne presudom Ustavnog suda te se nadaju da će presuda u slučaju Uredbe o uslužnim vodnim područjima ipak biti nešto drugačija.

16.01.2023. Poziv za sudjelovanje u javnom savjetovanju


Tematska mreža JEDRO potiče sve zainteresirane građane da se uključe u javno savjetovanje oko Poziva za dodjelu sredstava „Proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora u prerađivačkoj industriji i toplinarstvu“ u okviru Programa ulaganja dodjele državnih potpora za ulaganje u promicanje energije iz obnovljivih izvora energije, a koji se financira sredstvima Modernizacijskog fonda. Pozivom se definiraju ciljevi, određuju pravila o načinu podnošenja projektnih prijedloga i utvrđuju kriteriji prihvatljivosti i odabira projektnih prijedloga te pravila provedbe odabranih projekata. Budući da je riječ o vrlo aktualnoj i relevantnoj temi, tematska mreža JEDRO poziva na javnu raspravu kako bi se poboljšala kvaliteta pojedinih elemenata Poziva i omogućila kvalitetnija provedba energetske tranzicije u prerađivačkoj industriji i toplinarstvu. Građani i svi drugi zainteresirani akteri svoje komentare i prijedloge mogu uputiti do 26. siječnja 2023. godine, do kada je otvoreno javno savjetovanje.

Sastanak klimatske mreže JEDRO u Križevcima


12. i 13.prosinca smo u Križevcima održali dvodnevni sastanak tematske mreže Jedro Zajedno s 10 partnera tematske mreže Jedro i vanjskim pridruženim članicama raspravljali smo o unapređenju sustava upravljanja na tri ključna tematska područja (voda, energetika i otpad) kao doprinos rješavanju ekološke krize i klimatskih promjena. U okviru sastanka organizirali smo studijski posjet Križevačkim sunčanim krovovima, gradskoj solarnoj elektrani realiziranoj ulozima građana. CIlj nam je izmjena normativnog okvira kako bi primjeri građanske energije poput Križevčkog postali pravilo umjesto iznimke te kako bi e energetska tranzicija u postfosilno društvo omogućila svima

Sastanak klimatske mreže JEDRO u Šibeniku


U Šibeniku je 23. i 24.11.2021. studenog održan dvodnevni sastanak tematske mreže Jedro. Zajedno s 10 partnera tematske mreže Jedro i vanjskim pridruženim članicama raspravljali smo o unapređenju sustava upravljanja na tri ključna tematska područja (voda, energetika i otpad) kao doprinos rješavanju ekološke krize i klimatskih promjena. Na sastanku smo analizirali podatke o gospodarenju otpadom koje je naš istraživački tim, u koji su uključeni svi partneri tematske mreže Jedro, pa tako i BED, marljivo prikupljao za sve jedinice lokalne samouprave u RH. Detaljnije smo analizirali i gospodarenje otpadom u Prelogu i općinama gornjeg Međimurja koje su, i uz pomoć Zelene akcije (link), u gospodarenju otpadom cijelo jedno desetljeće ispred ostatka Hrvatske. Raspravljali smo i o najnovijim koracima u, sad već frustrirajuće dugoj, reformi vodnog sektora. Nažalost, i najnovija odluka o povećanju broja uslužnih područja kao dio reforme vodnog sektora potvrđuje sumnje u planiranu reformu koje smo iznijeli još 2014. godine u analizi koja je objavljena u publikaciji Naša voda. Konačno, raspravljali smo i o ograničenjima koja obeshrabruju građane_ke da u značajnijoj mjeri sudjeluju u energetskoj tranziciji kroz proizvodnju električne energije iz malih solarnih sustava. Iz Šibenika se vraćamo s novom energijom da na temelju istraživanja i dokaza prikupljenih kroz istraživanje ponudimo odgovore na navedene izazove te pozivamo i druge organizacije i pojedince da nam se pridruže u ovom napornom, ali vrlo inspirativnom radu.