EU ČUVA PRIRODU


EU ČUVA PRIRODU projekt educira javnost o EU mreži Natura 2000 uz koji upoznajemo najbliža takva područja i vrijednosti koje pružaju cijelom društvu. Sadržaj ovog kviza i njegovo objavljivanje je napravljeno uz financijsku podršku Ministarstva vanjskih i europskih poslova na području informiranja o EU. Sadržaj je isključiva odgovornost Brodskog ekološkog društva-BED-a i ni pod kojim se uvjetima ne može smatrati kao odraz stajališta Ministarstva.

SUDJELUJ U KVIZU EU ČUVA PRIRODU


Što je Natura 2000


Europska Unija (EU) podupire očuvanje naše jedinstvene i dragocjene prirodne baštine, a kako bi proslavili ovu prekretnicu i obilježili četvrt stoljeća Direktive o staništima EU i Natura 2000 mreži zaštićenih područja, 21. svibnja službeno je označen kao Europski dan Natura 2000. Deklaraciju su na posebnom događaju u prostorijama Europske komisije u Bruxellesu 15. svibnja 2017. godine potpisali Europska komisija zajedno s Europskim parlamentom, Vijećem Predsjedništva i Odborom za regije. 21. svibnja službeno je označen kao Europski dan Natura 2000, obilježavajući datum kad je 1992 odobrena Direktiva o staništima EU i LIFE program. Ova Direktiva zajedno s Direktivom o pticama (iz 1979.) postala je baza mreže Natura 2000 te uspješno doprinijela očuvanju jedinstvene europske prirodne baštine. Ekološka mreža Republike Hrvatske obuhvaća 36,8% kopnenog teritorija i 32,4% mora pod nacionalnom jurisdikcijom (teritorijalno more i unutarnje morske vode i isključivi gospodarski pojas RH), a sastoji se od 782 područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove (uključujući vPOVS, POVS te PPOVS) te 40 područja očuvanja značajnih za ptice (POP).


Ekološka mreža tj. N2000 u Brodsko-posavskoj županiji


Brodsko-posavska županija je područje bogato prirodno vrijednim područjima i to naročito staništima poluprirodnog tipa, onih direktno ovisnih o ljudskim aktivnostima (pašnjaci, ribnjaci i slično). Močvarni kompleksi s poplavnim šumama važna su područja za gniježđenje, zimovanje i migraciju europskih ptica močvarica i ptica vezanih uz vodena staništa koje se gnijezde u šumama, kao što su štekavac, crna roda i orao kliktaš. Brodsko-posavska županija pridonosi europskoj ekološkoj mreži sa 17 područja od najistočnijeg dijela Lonjskog polja na zapadu do Gajne na istoku. U takvim slučajevima treba osigurati odvijanje tih djelatnosti i u budućnosti a jedan od osnovnih preduvjeta je i da stanovništvo usvoji osnovne informacije o tome kako njima gospodariti i koje su njihove vrijednosti.


Gajna kao Natura područje


Poplavni pašnjak uz Savu odustajanjem od ekstenzivnog stočarstva krajem 90-ih godina krenuo je zarastati u invazivne vrste, ali su ga lokalni aktivisti i stočari obnovili uklanjanjem zarasle vegetacije i ponovnim uvođenjem ispaše izvornih pasmina. Gajna je zaštićena inicijativom BED-a kao Značajan krajobraz i dio je ekološke zaštite EU-a - mreža (Natura 2000) kao posebno područje (POVS) HR2000427 i dio šireg Područja posebne zaštite za ptice (POP) HR1000005. BED u suradnji sa članovima Pašnjačke zajednice braniteljske zadruge Eko-Gajna provodi sustavno i paralelno nekoliko restauracijskih aktivnosti – održavanje mehanizma s kojim se napajaju bare, ispašu, uklanjanje invazivnih vrsta oko autohtonih vrsta drveća u dijelu gdje nema ispaše itd.


Zakon o obnovi prirode EU-a


Visoki standardi zaštite prirode u EU potvrđeni su i najnovijim Zakonom o obnovi prirode EU-a (Nature Restoration Law) iz 2024. koji postavlja pravno obvezujuće ciljeve za države članice da obnove 20% kopnenih površina i 20% mora do 2030. te sve ekosustave kojima je potrebna obnova do 2050. godine. I Hrvatska je trenutno u izradi Nacionalnog plana obnove tj analizi potreba i hitnoći oporavka određenih tipova staništa i samih lokaliteta te definiranju konkretnih mjera. Zakon o obnovi prirode EU-a (Nature Restoration Law) 2024. godine je bio povijesni trenutak donošenja zakona koji postavlja pravno obvezujuće ciljeve za države članice da obnove 20% kopnenih površina i 20% mora do 2030. te sve ekosustave kojima je potrebna obnova do 2050. godine. Svaka država treba napraviti Nacionalni plan obnove gdje će se analizirati potrebe i hitnoća oporavka određenih tipova staništa i samih lokaliteta te definirati konkretne mjere.