VIZIJA


(ZAŠTO POSTOJIMO)

OČUVANJE KRAJOBRAZA KOJI NESTAJU

PRIRODNE I KULTURNE VRIJEDNOSTI

UVEDENE PRAKSE ODRŽIVOG RAZVOJA KOJE PODRŽAVAJU ZAŠTITU PRIRODE I BIORAZNOLIKOSTI U NAŠOJ ŽUPANIJI

LJUDI SVJESNI VRIJEDNOSTI ČISTE PRIRODE I OKOLIŠA I KULTURNE BAŠTINE

OČUVANJE AUTOHTONIH PASMINA

TRADICIJSKI NAČIN GRADNJE


GAJNA

Gajna je zaštićena i po klasifikaciji prirode ima status značajnog krajobraza. To je tipični slavonski prisavski pašnjak oplemenjen močvarnom florom i faunom. Na Gajni se nalazi više aluvijalnih depresija u kojima se redovnim proljetno-jesenskim poplavama zadržava voda i nakon povlačenja vode u Savu. Projektom koje je izradio BED željelo se u depresijama zadržati vode što veći dio godine i tako obnoviti vodeni, biljni i životinjski svijet bara. Ostvarenje ove ideje tehnički omogućuje Lateralni kanal koji Gajnu presijeca u njenom zapadnom dijelu. Lateralni kanal skuplja vodu sa Dilja od Slavonskog Broda do Đakova i prelazeći preko Biđa direktno odvodi vodu u Savu. To je područje većim dijelom brdsko, pokriveno šumama tako da Lateralni kanal nema većih zagađivača i relativno je čist. Branom na Lateralnom kanalu i sustavom kanala omogućuje se puštanje vode u bare Gajne.Osnovni barometar kvalitete vode u barama je bujni vodeni, životinjski i biljni svijet. I dok se na Gajni mrijeste ribe i razmnožavaju žabe, vodeni puževi, pijavice i druga stoka će piti zdravu vodu. Projektom Gajna bara Velika Gajna produbljena je za jedan metar širinom od 20 metara i dužinom od 400 metara i od tada ona ne presušuje. Radovi koji su tražili najviše ljudskog rada su oni na brani na Lateralnom kanalu koji su rađeni u rujnu 1990. godine. U radovima su sudjelovali ekolozi, lovci Oprisavaca i Poljanaca kao i mještani ova dva sela.Iz izvješća o realizaciji projekta Gajna koje je sačinio BED 1991. godine vidljivo je da su Gajnu posjetile mnoge vrste ptica močvarica (Ždralovi, prutke, gnjurci, razne vrste pataka, čigre, rječni galebovi, čaplje sive, čaplje žličarke, rode obične, rode crne...) a neke su se i gnjezdile (patka gluvara, patka krza, liske, vivci...). Uvijek se ukazuje na negativno antropogeno djelovanje u prirodi. Ovo je jedinstveni projekt u Hrvatskoj u kojem je čovjek uz koristan učinak zdrave vode za napajanje stoke na pašnjaku omogućio razvoj barskog biljnog i životinjskog svijeta, koje se najčešće prihvaća kao beskoristan efekt.U svijetu se odnos prema baram i trestištima mijenja. Bare se više ne smatraju izvorištima opasnosti za čovjeka (zmije, žabe, gušteri i komarci) već se močvare shvaćaju i kod laika na način kako ih shvaćaju znanstvenici i ljubitelji prirode. Močvare su stanište za mnoge ptice pjevice, obalne i ptice močvarice, razne vodozemce, gmazove i sisavce. Zagađenjem močvare, u vodi još preživljavaju samo opasne bakterije, alge i štakori kao jedni od najotpornijih na zagađenja. Za realizaciju projekta Gajna važno bi bilo sačiniti plan upravljanja, uvećati uspostavljeno razumijevanje lokalnog stanovništva da je to dio kulturnog, lokalnog i nacionalnog bogatstva Republike Hrvatske, nadzirati i evidentirati biljne i životinsjke vrste Gajne i zaštititi zakonodavstveno od svih trenutnih i budućih ugrožavanja.