VIZIJA


(ZAŠTO POSTOJIMO)

OČUVANJE KRAJOBRAZA KOJI NESTAJU

PRIRODNE I KULTURNE VRIJEDNOSTI

UVEDENE PRAKSE ODRŽIVOG RAZVOJA KOJE PODRŽAVAJU ZAŠTITU PRIRODE I BIORAZNOLIKOSTI U NAŠOJ ŽUPANIJI

LJUDI SVJESNI VRIJEDNOSTI ČISTE PRIRODE I OKOLIŠA I KULTURNE BAŠTINE

OČUVANJE AUTOHTONIH PASMINA

TRADICIJSKI NAČIN GRADNJE


GAJNA

Gajna je zaštićena i po klasifikaciji prirode ima status značajnog krajobraza. To je tipični slavonski prisavski pašnjak oplemenjen močvarnom florom i faunom. Na Gajni se nalazi više aluvijalnih depresija u kojima se redovnim proljetno-jesenskim poplavama zadržava voda i nakon povlačenja vode u Savu. Projektom koje je izradio BED željelo se u depresijama zadržati vode što veći dio godine i tako obnoviti vodeni, biljni i životinjski svijet bara. Ostvarenje ove ideje tehnički omogućuje Lateralni kanal koji Gajnu presijeca u njenom zapadnom dijelu. Lateralni kanal skuplja vodu sa Dilja od Slavonskog Broda do Đakova i prelazeći preko Biđa direktno odvodi vodu u Savu. To je područje većim dijelom brdsko, pokriveno šumama tako da Lateralni kanal nema većih zagađivača i relativno je čist. Branom na Lateralnom kanalu i sustavom kanala omogućuje se puštanje vode u bare Gajne.Osnovni barometar kvalitete vode u barama je bujni vodeni, životinjski i biljni svijet. I dok se na Gajni mrijeste ribe i razmnožavaju žabe, vodeni puževi, pijavice i druga stoka će piti zdravu vodu. Projektom Gajna bara Velika Gajna produbljena je za jedan metar širinom od 20 metara i dužinom od 400 metara i od tada ona ne presušuje. Radovi koji su tražili najviše ljudskog rada su oni na brani na Lateralnom kanalu koji su rađeni u rujnu 1990. godine. U radovima su sudjelovali ekolozi, lovci Oprisavaca i Poljanaca kao i mještani ova dva sela.Iz izvješća o realizaciji projekta Gajna koje je sačinio BED 1991. godine vidljivo je da su Gajnu posjetile mnoge vrste ptica močvarica (Ždralovi, prutke, gnjurci, razne vrste pataka, čigre, rječni galebovi, čaplje sive, čaplje žličarke, rode obične, rode crne...) a neke su se i gnjezdile (patka gluvara, patka krza, liske, vivci...). Uvijek se ukazuje na negativno antropogeno djelovanje u prirodi. Ovo je jedinstveni projekt u Hrvatskoj u kojem je čovjek uz koristan učinak zdrave vode za napajanje stoke na pašnjaku omogućio razvoj barskog biljnog i životinjskog svijeta, koje se najčešće prihvaća kao beskoristan efekt.U svijetu se odnos prema baram i trestištima mijenja. Bare se više ne smatraju izvorištima opasnosti za čovjeka (zmije, žabe, gušteri i komarci) već se močvare shvaćaju i kod laika na način kako ih shvaćaju znanstvenici i ljubitelji prirode. Močvare su stanište za mnoge ptice pjevice, obalne i ptice močvarice, razne vodozemce, gmazove i sisavce. Zagađenjem močvare, u vodi još preživljavaju samo opasne bakterije, alge i štakori kao jedni od najotpornijih na zagađenja. Za realizaciju projekta Gajna važno bi bilo sačiniti plan upravljanja, uvećati uspostavljeno razumijevanje lokalnog stanovništva da je to dio kulturnog, lokalnog i nacionalnog bogatstva Republike Hrvatske, nadzirati i evidentirati biljne i životinsjke vrste Gajne i zaštititi zakonodavstveno od svih trenutnih i budućih ugrožavanja.


BILJNI SVIJET


Gajna je pašnjak nastao antropogenim utjecajem. Travnjaci i pašnjaci nisu prirodne tvorevine, nego su tzv. sekudnarni tipovi vegetacije, koji su se regresijom (najčešće usred ljudske aktivnosti) razvili iz primarne šumske vegetacije (krčenjem i paljenjem šuma). Takovi tipovi vegetacije, mogu progresivnim putom ponovno prijeći u prirodni tip vegetacije iz kojeg su i nastali, ukoliko se utjecaj čovjeka obustavi. Znači, da je za opstanak Gajne nužno njegovo održavanje, ispašom stoke. Područje Gajne zauzima relativno malu površinu, ali zbog svojeg položaja i geomorfoloških osobina terena pruža mogućnost razvoja više vrsta staništa, što ima za posljedicu razvoj većeg broja biljnih vrsta, odnosno realtivno veliku raznolikost biljnog svijeta. Na pašnjaku susrećemo biljne vrste koje su prilagođene specifičnim životnim uvjetima. To je u prvom redu prilagođenost na gaženje, i dobro podnošenje nagrizanja stoke što omogućuje veliku sposobnost obnavljanja. Goveda su najpovoljnija za ispašu jer ostavljaju nešto prizemnih dijelova biljaka, što ubrzava procese obnavljanja. Konji, a posebno ovce, djeluju poprilično nepovoljno, jer često čupaju čitave busene biljaka, uništavajući i njihove podzemne organe, te na taj način onemogućuju obnavljanje.

Tijekom godine, slika pašnjaka na Gajni se mijenja. Osobito slikovito je proljeće, kada procvjeta tratinčica (Bellis perennis) u tako velikom broju, da se cijeli pašnjak doima poput bijelog saga. Dolaskom toplijih ljetnih mjeseciva vodena vegetacija. Lateralni kanal, sa kojim je uspostavljena vodena veza sa Gajnom, predstavlja "rezervoar" vodenih i močvarnih biljaka koje dospijevaju u Gajnu. Na nasipu i oko njega javlja se veliki broj tzv. ruderalnih i korovnih biljaka za koje je karakteristično da se javljaju na staništima kao što su ljudska naselja, rubovi puteva, cesta, polja i sl. Uz Lateralni kanal, sjeverni rub Gajne, i neposredno uz nasip, te sjeverni rub bare Velike Gajne razvijene su šikare i šipražja sa svojim specificnim biljnim vrstama. Za sastav flore nekog područja, bitan je udio tzv. Neofita. Neofiti, odnosno pridošlice su biljne vrste koje su unesene u ove prostore od otkrića Amerika i koje svojim, često agresivnim širenjem ugrožavaju domaću, autohtonu floru. Jedna takva neofitska vrsta je amorfa (Amorfa fruticosa) koja se na Gajni javlja u prilično velikom broju.Među više od 250 biljnih vrsta koliko je zabilježeno na Gajni jedna zaslužuje posebno mjesto. To je višegodišnja paprat raznorotka, (Marsilea quadrifolia). Na nivou EU-a ova se vrsta nalazi u tzv. "crvenim knjigama" tj. popisima ugroženih biljnih vrsta. U Hrvatskoj je zabilježeno tridesetak nalazišta i Gajna predstavlja novo nalazište ove biljne vrste za ovaj dio Posavine. Marsilea quadrifolia zaštićena je Bernskom konvencijom. Ova konvencija predstavlja bazu za strogu zaštitu pojedinih vrsta biljaka - Anex 1 u kojemu stoji da je nužno zaštiti njihova staništa., sa višim temperaturama, isušavanjem tla kao i sve intenzivnijom ispašom, pašnjak postaje sve jednoličniji. Mikrodepresije (Zatoka, Šarajna, Pogorela) tada dolaze do izražaja jer se zbog veće vlažnosti u njima razvija i raznolikija vegetacija, koja svojom pojavom jasno ocrtava granice mikrodepresija.U ljetnim mjesecima, na pašnjaku dolaze do izražaja biljke koje svojom većom visinom odudaraju od ostalih biljaka. Radi se o biljkama koje stoka izbjegava zbog njihove građe (Oštre bridaste stabljike, bodljikavo lišće i sl.) ili zbog tvari koje te biljke sadržavaju a koje štetno djeluju na te životinje. Ove biljke mogu izazvati ne samo probavne smetnje kod životinja nego, ovisno o količini koju životinja pojede, i smrt. U Velikoj Gajni razvija se močvarna i prava vodena vegetacija. Lateralni kanal, sa kojim je uspostavljena vodena veza sa Gajnom, predstavlja "rezervoar" vodenih i močvarnih biljaka koje dospijevaju u Gajnu. Na nasipu i oko njega javlja se veliki broj tzv. ruderalnih i korovnih biljaka za koje je karakteristično da se javljaju na staništima kao što su ljudska naselja, rubovi puteva, cesta, polja i sl. Uz Lateralni kanal, sjeverni rub Gajne, i neposredno uz nasip, te sjeverni rub bare Velike Gajne razvijene su šikare i šipražja sa svojim specificnim biljnim vrstama. Za sastav flore nekog područja, bitan je udio tzv. Neofita. Neofiti, odnosno pridošlice su biljne vrste koje su unesene u ove prostore od otkrića Amerika i koje svojim, često agresivnim širenjem ugrožavaju domaću, autohtonu floru. Jedna takva neofitska vrsta je amorfa (Amorfa fruticosa) koja se na Gajni javlja u prilično velikom broju.Među više od 250 biljnih vrsta koliko je zabilježeno na Gajni jedna zaslužuje posebno mjesto. To je višegodišnja paprat raznorotka, (Marsilea quadrifolia). Na nivou EU-a ova se vrsta nalazi u tzv. "crvenim knjigama" tj. popisima ugroženih biljnih vrsta. U Hrvatskoj je zabilježeno tridesetak nalazišta i Gajna predstavlja novo nalazište ove biljne vrste za ovaj dio Posavine. Marsilea quadrifolia zaštićena je Bernskom konvencijom. Ova konvencija predstavlja bazu za strogu zaštitu pojedinih vrsta biljaka - Anex 1 u kojemu stoji da je nužno zaštiti njihova staništa.

GDJE JE GAJNA ?